1st Croatian Conference on Earthquake Engineering 1CroCEE 2021

Potresi, poplave, požari, klizišta i ratna razaranja, sve se to dešavalo u Republici Hrvatskoj u relativno novijoj povijesti. Počevši od obnove nakon snažnog potresa u Dubrovniku i Stonu te velikoj poslijeratnoj obnovi, domaća i strana iskustva su se akumulirala kroz godine.
Potres jačine 5,5 prema Richteru koji se desio 22. ožujka 2020. u Zagrebu i niz slabijih potresa koji su uslijedili nanijeli su veliku štetu građevinama i ugrozili tisuće stanovnika. Samo u središnjem dijelu Zagreba (Donji i Gornji grad) živi 67.000 stanovnika. Taj najgušće naseljeni dio grada pretežito je izgrađen na prijelazu iz XIX. u XX. stojeće iz klasičnih materijala – opeke i drvenih greda, a takve građevine imaju malu potresnu otpornost i na njima su nastala brojna oštećenja. Kod tisuća zgrada je ugrožen temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, tako da te zgrade ne bi mogle izdržati još jedan jači potres. Osim velikog broja stanovnika, ovaj potres je karakterističan i po različitoj tipologiji zgrada koje su oštećene te brojnim zgradama koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Neposredno prije predaje sažetka desio se novi razorni potres jačine 6,2 s epicentrom u Petrinji, 50 km od Zagreba.
U strateškom organiziranju obnove bilo je nužno sagledati cjelokupnu problematiku i to od brojnih građana kojima su teško oštećene zgrade, različitu tipologiju zgrada, problematiku međuvlasničkih odnosa i vlasničkih prava, do nužne brzine djelovanja i osiguranja sredstava. Organizirana obnova u navedenim okolnostima postavljena je s razradom primarnih i sekundarnih ciljeva obnove iz kojih su slijedile teze i razrada procedura u zakonodavom okviru za provedbu obnove. S obzirom na teška oštećenja i gubitak temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrada, za primarni cilj postavljena je brza sanacija konstrukcijskih elemenata kako bi se spriječilo daljnje nastajanje šteta i daljnja ugroza zdravlja i života ljudi.